Angažovana je na predmetima Istorija pedagogije, Savremeni pedagoški pravci, Socijalna pedagogija, Teorije intelektualnog vaspitanja i Teorije moralnog. Razlika između vaspitanja i pedagogije? Da bi se jedan skup studija nazvao naukom potrebno je da one poseduju odredjena svojstva: 1. Beda pedagogije svedoci o bedi ja pedagogije u glavnim je potezima pandan istoriji filozofije. I nije cudo da je pedagogija.

Author: Kejora Tojakus
Country: Dominica
Language: English (Spanish)
Genre: Video
Published (Last): 20 February 2018
Pages: 454
PDF File Size: 20.41 Mb
ePub File Size: 16.41 Mb
ISBN: 642-6-57558-505-8
Downloads: 10704
Price: Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader: Gobei

U mnogome je uticao na ideologe francuske revolucije, na Herbarta, Kanta, Hegela i dr. Zastupajui stav da je razvijanje ula najvaniji preduslov umnog vaspitanjaRuso je bio prvi u istoriji vaspitanja koji je postavio pitanje razvoja ulnih organa.

U temeljima njegove pedagoke koncepcije lee mnoge ideje, meu kojima su: Spas je potraio u vicarskoj, a zatim isorija Engleskoj i u toku bjeanja je duevno obolio.

Istorija pedagogije-Zan Zak Ruso.docx

Mora se imati u vidu da je ivjeo i stvarao u izuzetno tekim isorija, esto proganjan i neposredno pred revoluciju, kojoj je svim srcem pomagao. Budui da zamisao o razvoju mladog ovjeka spada meu najvee rezultate Rusoovog duha, poznavanje osnovnih osobina tog razvoja bitno nam dopunjuje sliku Rusoove pedagoke linosti.

Poto je dolo do zloupotrebe vlastinarod se naao porobljen,a Ruso je bio prinuen da takvom poretku suprotstavi prirodni poredak, zasnovan na naelima slobode, jednakosti i bratstva. A dai zana thiang zan Documents. Kad je doao u Pariz, upoznao se sa piscima i filozofima, posebno sa Didroom, s kojim se sprijateljio.

Istorija pedagogije-Zan Zak Ruso.

Vaspitanja mladog ovjeka za ivot sa drugim ljudimaza ivot u drutvu. Opa povjest pedagogije, pedagoko knjievni zbor, Zagreb7 Ruso. Njegova genijalnost je u tome to on tvrdi da se priroda djeteta razlikuje od prirode odraslog ovjeka, jer priroda eli da djeca budu djeca, prije no to postanu odrasli. To vaspitanje u skadu sa prirodom se odnosi na prirodu djeteta o kojoj treba voditi rauna pri vaspitanju.

  E5CN OMRON MANUAL PDF

Sr je u redu ali neke stvari su jednostavno mogle manje da se naglaavaju a da neke zanimljivosti budu ubaene. Tako je teorija prirodnog prava odbacivala podjelu ljudi na stalee, a teorija prirodne religije odbacivala je podjelu ljudi na vjeroispovjesti deizam. Velike pogreke Rusoa sadrane su i u slobodnom vaspitanju, kao i u podcjenjivanju sistematskih znanja.

Tu on ima u vidu individualne osobine djeteta sa temperamentom koji odreuje njegove sposobnosti i karakter, a koji se ne smije mijenjati ni ograniavati. Neke su bile veoma krupne ali ipak se mora uzeti u obzir vrijeme u kome je on iveo.

University of Novi Sad, Faculty of Philosophy | Pedagogy –

On smatra da postoje velike razlike meu mukarcima i enama u pogledu sposobnosti i ivotnog poziva. Ve tako bolestan napisao je autobiografsku knjigu Ispovest i Sanjarenje samotnog etaa. Jo neto to je zanimljivo o Rusou je injenica na koji je nain osporavao vrijednost privatne svojine. Bez obzira na sve prednosti njegovog pedagokog sistema u odnosu na pedagoku teoriju i praksu sredinom istorijz veka, Rusoova pedagogija je dobrim dijelom bila istorijski i klasno ograniena.

Obuzela ga je misao da ga stalno progone.

Ali bez obzira na sve nedostatke Ruso je svojim pedagokim idejama snano uticao na tadanju i kasniju pedagoku misao. Pedagogija sada, ne bi bila ista bez Rusoa i njegovog uticaja.

Ruso je u borbi protiv takvog feudalnog sistema istakao teoriju prirodnog prava, koja u sutini znai da su svi ljudi u prirodnom stanju jednaki i slobodni, a da su se tokom vremena nali svuda u okovima.

Prije svega na pedagoke ideje krajem og i poetkom og vjeka i na formiranje pedagokih pogleda drugih pedagokih velikana: U neposrednoj vezi sa uenjem o prirodnom pravu, Ruso je izgradio teoriju prirodnog vaspitanja, koja istorina glavni dio njegovog pedagokog pedagogijw.

Kao veliki humanista, on se zalae za pravo djeteta, za ljubav prema djetetu, za razvijanje samostalnog miljenja, za razumijevanje prema njemu itd. Marta Dedaj Mirela JaseniBrko, februar SADRAJan ak Ruso-slika3Uvod4ivotni put5Rusoovi pedagoki pogledi i znaenja6 Uenje o prirodnom pravu i prirodnom vaspitanju6Tri vrste vaspitanja8Zadatak vaspitanja8”Emil ili o vaspitanju”9Slobodno vaspitanje9Vaspitni cilj9Periodizacija razvoja djeteta10Vaspitanje ena11Znaaj Rusoa12Zakljuak13Literatura14UVOD Meu najvee linosti 18og vjeka treba da ubrojimo i an ak Rusoa Jean Jacques Rousseaukoji je u pedagogiji djelimino nastavio senzualistiku tradiciju Dona Lokaa djelimino na svoj nain protestovao protiv srednjovjekovnog vaspitanja time, to je u sredite vaspitnog nastajanja postavio dijete, njegove psihike i razvojne osobine, i traio izmeu ostalog naroito njegovu aktivnost.

  CALA PRAWDA O SMOLENSKU PDF

Sa 12 godina djeak odlazi da ui graverski zanat, ali je zbog grubog odnosa majstora napustio zanat i poeo da luta po svijetu. Ovakav stav je naravno pogrean, jer ako je uenik preputen sam sebi on nee biti kadar da doe do naunih istina, pa ga zato treba obuavati.

Josip Milat Epistemologija Pedagogije Documents. Protest protiv sholastike kole, dogmatizma i srednjovjekovnog sadraja nastave, protiv srednjovjekovne discipline i tjelesnih kazni, za Rusoa je ujedno i put ka ruenju feudalnog pedagokog sistema. Budui da je vaspitanje slabo, ako nije skladno, moraju se, dakle, vaspitanje, koje pruaju stvari, i vaspitanje, koje pruaju ljudi, ravnati prema nepromjenljivom i o nama nezavisnom vaspitanju, koji daje priroda.

Vaspitanje prirode odnosi se na unutranji razvoj nae sposobnosti, znanje koje stiemo iskustvom, s obzirom na predmete koji djeluju na nas, posljedica su vaspitanja stvari, a ljudi nas vaspitavaju tako to nas ue da upotrebljavamo ono to je priroda u nama razvila, prije svega sposobnosti. To djelo sadri u sebi po obliku elemente romana i rasprave i idejno znai napad na feudalno obrazovanje i sholastiku kolu i ujedno daje sliku idealnog vaspitanja.

Ljudi nas vaspitavaju time, to nas ue upotrebljavati ono to u nama razvija priroda, dakle, u prvom redu sposobnosti. Napisao je i druga djela: